Tko može dati izjavu o nekažnjavanju gospodarskog subjekta?

Zakon o javnoj nabavi 2016 za razliku od prethodnog zakona ne sadrži izričitu odredbu o tome tko daje izjavu o nekažnjavanju gospodarskog subjekta kao pravne osobe. Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) u članku 67. stavku 2. vezano za izjavu o nekažnjavanju propisuje slijedeće: “Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta.

Zakonom o javnoj nabavi (NN120/16) nije propisano tko daje izjavu o nekažnjavanju. Članak 265. stavak 2. glede izjave o nekažnjavanju propisuje slijedeće: „Ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin ne izdaju dokumenti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251. stavka 1., članka 252. stavka 1. i članka 254. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin.“

Obzirom da ZJN 2016 kao lex specialis, za razliku od prethodnog zakona  ne propisuje tko daje izjavu o nekažnjavanju gospodarskog subjekta na navedeno pitanje  primjenjuju se propisi koju uređuju poslovanje trgovačkih društava, konkretno Zakon o trgovačkim društvima (NN 11/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 112/12, 68/13, 110/15 i 40/19). Isti zakon propisuje da ovlasti za zastupanje trgovačkih društava po zakonu imaju osobe koje su propisane tima zakonom (zakonski zastupnici). Osim njih, pojedine ovlasti za zastupanje imaju i osobe koje su ovlaštene za zastupanje trgovačkog društva temeljem npr. trgovačke punomoći (prokure) čiji su sadržaj i opseg propisani zakonom.

Tako je člankom 47. stavkom 1. propisan sadržaj prokure na način da je definirano da prokurist može zaključiti sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama s javnopravnim ovlastima te državnim i izbranim sudovima.  Stavkom 2. istog članka uređeno je da prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje drugim osobama.

Obzirom na propisani sadržaj trgovačke punomoći odnosno prokure, kao i definirana ograničenja prokure, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i ZJN 2016 prokurist čija prokura nije ograničena može dati izjavu o nekažanjavnanju gospodarskog subjekta obzirom da se ne radi o jednoj od izjava koje su Zakonom o trgovačkim društvima izuzete iz ovlasti zastupanja u okviru trgovačke punomoći.

Navedeno stajalište zauzela je i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u rješenju KLASA: UP/II-034-02/19-01/864 od 21. listopada 2019 povodom žalbenog navoda žalitelja da je protivno zakonu naručitelj propisao da izjavu o nekažanjavanju gospodarskog subjekta potpisuje zakonski zastupnik tog gospdoarskog subjekta.

U obrazloženju spomenutog rješenja navedeno je slijedeće: „žalitelj navodi da je naručitelj propisao da obrasce mora potpisati osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta – C2 – Obrazac izjave ponuditelja da ne postoje osnove za isključenje iz sudjelovanja u postupku javne nabave sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016 i Obrazac izjave ponuditelja da ne postoje osnove za isključenje iz sudjelovanja u postupku javne nabave sukladno članku 265. stavku 2. ZJN 2016. Takvu odredbu smatra nezakonitom, jer osoba koja je ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta može, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19.), biti ovlaštena po punomoći, prokuri, a ne samo po zakonu. Uvidom u obrazac C.2. utvrđeno je da je naručitelj propisao obrazac izjave koju potpisuje osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, a kojom ta ista osoba za sebe i za gospodarski subjekt izjavljuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. točke 1. ZJN 2016. Uvidom u obrazac C.3. iz dokumentacije o nabavi utvrđeno je da je naručitelj propisao obrazac izjave koju potpisuje osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, a kojom ta ista osoba izjavljuje da nad gospodarskim subjektom nije otvoren stečajni postupak, da isti nije nesposoban za plaćanje ili prezadužen, nije u postupku likvidacije, njegovom imovinom ne upravlja stečajni upravitelj ili sud, nije u nagodbi s vjerovnicima, nije obustavio poslovne aktivnosti niti je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i propisima. S obzirom da odredbe ZJN 2016 ne propisuju da izjave iz naprijed navedenih obrazaca mora dati isključivo osoba koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta, to je, a s obzirom na zakonsku regulativu kojima su uređena prava i obveze trgovačkih društava, naručitelj ovakvim propisivanjem postavio nepotrebna ograničenja, stoga je žalbeni navod ocijenjen kao osnovan.„